The meaning of prepositions in Albanian and Serbian
Krijezi, Merima
Opis
Rad je posvećen proučavanju značenja predloga u albanskom i srpskom jeziku, konkretnije proučavanju značenja koje imaju u okviru predloško-padežnih konstrukcija. Glavni fokus je na pronalaženju ekvivalentnosti, ali i razlika u značenju koje pojedine predloško-padežne konstrukcije mogu imati u ova dva jezika. Prilikom davanja prikaza predloga, njihovog značenja i klasifikacije na osnovu morfološkog i semantičko-sintaksičkog kriterijuma u albanskom i srpskom jeziku, pokušali da ukažemo i na razlike koje se prvenstveno odnose na značenje samih padeža u ova dva jezika a koje se svakako reflektuju i na predloško-padežne konstrukcije. Predlozi kao pomoćne reči imaju ograničeno leksičko značenje i ne mogu da se upotrebljavaju samostalno, ali u okviru padežne sintagme dobijaju svoje konkretno i puno značenje. U albanskom jeziku predlozi imaju važnu ulogu u realizaciji padeža, pored padežnih nastavaka. Kada se upotrebljavaju sa predlozima, gramatičko značenje padeža biva izraženo istovremeno i oblikom i predlogom. Albanski jezik odlikuje pet padeža (ne računajući vokativ) među kojima je i ablativ koji u srpskom jeziku ne postoji kao poseban padež, već se javlja kao vrsta genitiva, konkretnije kao ablativni genitiv. Srpski jezik karakteriše sedam padeža u koji je uključen i vokativ. U albanskom jeziku ne postoje instrumental i lokativ kao posebni padeži, njihovu funkciju u albanskom ima akuzativ, a sam albanski je jedan od retkih indoevropskih jezika koji ima predloge za nominativ. Pri